Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biootpada koji možemo sami pokrenuti i nadzirati. Biootpad čini kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane), vrtni i zeleni otpad. Kompostirati možemo na hrpi u vrtu ili u posudi, na balkonu ili čak u stanu!
Zašto kompostirati?
- Smanjujemo onečišćenje tla, vode i zraka
- Smanjujemo volumen otpada naše kante za smeće (39% otpada kućanstava čini biootpad)
- Rasterećujemo sistem upravljanja otpadom
- Proizvodimo kvalitetno prirodno gnojivo
- Poboljšavamo strukturu tla i plodnost zemlje
- Smanjujemo onečišćenje podzemlja procjednim vodama s odlagališta
- Smanjujemo stvaranje stakleničkog plina metana
- Čuvamo okoliš
- Štedimo novac (besplatno organsko gnojivo)
- Podižemo svijest bližnjih o važnosti recikliranja biootpada.
Gdje kompostirati?
Ukoliko razmatrate kompostiranje u stanu, najidealnije mjesto je balkon. Mjesto kompostiranja ne zauzima velik prostor (dovoljan je prostor veličine kante). Ako nemate balkon, možete pronaći mjesto u kuhinji ili garaži. Kompostište možete napraviti sami ili ga kupiti u specijaliziranoj trgovini. Potičemo uradi sam tehniku!
Koraci kompostiranja u stanu:
- Na posudi zapremnine 40-60l s poklopcem izbušimo rupe promjera 4mm na razmacima od 5-10cm u svim smjerovima
- Na dno posude stavimo cca 5-10 cm suhih grančica za drenažu (odvođenje vode) koje će ujedno poslužiti kao džep za bolju cirkulaciju zraka i drenažni sloj u slučaju pretjeranog nakupljanja vlage
- Zatim stavljamo tanki sloj kartona i cca 5-10 cm suhog lišća
- Na kraju dodajemo tanki sloj zemlje koji djeluje kao prirodni aktivator jer sadrži mikroorganizme koji će potaknuti i održavati proces razgradnje
- Zatim dodajemo organski (vlažni) otpad iz kuhinje koji istovremeno miješamo s ugljičnim (suhim) materijalom (slama, lišće, grančice, usitnjeni karton) u omjeru 2:1 (vlažno:suho)
Svaka 2-4 dana sadržaj treba promiješati radi prozračivanja, također treba paziti da ne bude prevlažno. Kvalitetan i izbalansiran kompost dobit ćemo ako miješamo što više različitog i što više usitnjenog materijala (sve usitnjavati na veličinu palca).
Kada kompostirati?
Reciklirati biootpad možete čitave godine. Zimi treba obratiti pažnju na omjer suhog i vlažnog otpada. Tokom jeseni dobro je sačuvati suho usitnjeno drvo, grančice i lišće koje ćete potom miješati s vlažnim ostacima iz kuhinje.
Šta NE kompostirati?
Novinski papir i časopise u boji, plastiku, metal, staklo, lijekove, kese iz usisavača za prašinu, papirne pelene, pepeo od ugljena, odjeću i obuću, cigarete, izmet pasa i mačaka, kosti, meso, masnoće, jela od mesa i ribe, osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha, drvo koje je bilo obojeno ili lakirano, papirnati i stakleni otpad, biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljanim i zaštitnim bojama i pesticidima, tekući ostaci hrane, mliječni proizvodi, ulja i masti, ambalaža, guma, opasni otpad.
Smrdi li?
Kod prevelike vlažnost dolazi do truljenja i neugodnog mirisa. Kod nedostatka vode, nasuprot, prestaje proces razgradnje, jer mikroorganizmi ne mogu „raditi“ bez vode. Dakle, ako se pridržavamo omjera vlažnog i suhog otpada (2:1) te vodimo brigu o prozračivanju kompostane, neugodnih mirisa neće biti. Štaviše, već nakon 30-ak dana, kompost bi trebao imati ugodan miris šumskog tla.