Evo šta savjetuju građevinci i ljekari svim unesrećenim koji se vraćaju u svoje domove.
....................................................................................................................
1. Djecu ne uvoditi u kuću najmanje sedam dana nakon povlačenja vode.
2. Nemojte zagrijavati prostor prije nego dezinfikujete zidove jer grijanje ubrzava razvoj štetnih mikroorganizama. Greška je grijati prostor radi isušivanja prije čišćenja i dezinfekcije ili isušivati prostore samo grijalicama bez odgovarajućeg provjetravanja ili mašinskog isušivanja.
3. Najvažnije je sve dobro očistiti i dezinfikovati. Najveća opasnost kod poplave u kući predstavlja brzi razvoj algi - gljivica i plijesni kojima je dovoljno 48 sati da se razviju. Alge, gljivice i plijesni djeluju štetno na zdravlje ljudi, izazivaju infekcije, astmu, alergijske reakcije i brojne druge bolesti još dugo nakon poplava. Poplave donose i nečistoće koje doprinose razvoju mikroorganizama.
4. Kod čišćenja prvo treba uklonite vodu ispumpavanjem. (Ako ste osigurani, pozovite agenta osiguranja za popis štete, fotografišite prostor i oštećenja.) Uklonite tepihe, dušeke i prostirke. Najbolje je da ih bacite jer se u natopljenim tepisima i drugim tekstilnim materijalima razvijaju i najopasniji mikroorganizmi. Odjeću treba odmah oprati i dobro osušiti. Nakon pranja i sušenja odložite je što dalje od poplavljenog prostora. Krzno i kožnu odjeću takodjer uklonite.
5. Komadi namještaja od punog drveta – masiva se mogu spasiti. Namještaj odvojite od mokrog poda ALUMINIJSKOM FOLIJOM (plastična folija ne dozvoljava isparavanje vlage). Operite nečistoće sredstvima za čišćenje drveta ili parketa i dobro osušite krpom ili papirnim ubrusima. Izbjegavajte sredstva na bazi hlora jer ćete uništiti površinu drveta. Namještaj od iverice uglavnom je uništen nakon poplave i bacite ga što prije jer se natopljena iverica ne može popraviti ili je popravak skup i ne isplati se.
6. Dušeke, krevete i tapacirani namještaj najbolje je baciti. Gotovo ih je nemoguće potpuno očistiti i dezinfikovati, a poplavljeni tapacirani nameštaj je mogući izvor bolesti. Jastuke i prekrivače bacite.
7. Kućne aparate treba odnijeti u servis jer se neki možda mogu spasiti.
8. Električne instalacije treba da provjeri elektro-instalater koji će dati procjenu štete i upute sta i kako treba popravljati.
9. Laminate odmah uklonite. Ako je poplava trajala nekoliko sati, parketi će početi da bubre pa je bolje što prije ih ukloniti da se omogući čišćenje i sušenje podne glazure. Podignute i valovite parkete nemoguće je ispraviti. Takvi parketi se vade i bacaju.
10. Vrijedne knjige i dokumenta treba zamrznuti u zamrzivaču. Smrzavanjem dehidriramo – isušujemo vlagu iz papira, listovi se lakše odvajaju i zaustavlja se propadanje štampe na papiru! Knjige i dokumente ostavite u zamrzivaču nekoliko dana do nekoliko nedjelja. Smrzavanjem isto tako sprječavamo pojavu plijesni i gljivica u celuloznim materijalima. Sve navedeno treba napraviti u što kraćem roku kako bi se što prije pristupilo čišćenju i dezinfekciji zidova.
11. Kada ste uklonili uništene i oštećene stvari i podne podloge, treba pristupiti čišćenju i dezinfekciji zidova i podova. Pri tome koristite zaštitne rukavice, obuću i maske za disanje zbog štetnih mikroorganizama i hemikalija. Grubo ostružite nečistoće sa zidova i podova, koristite lopate, četke, perače pod visokim pritiskom i usisavače za vodu. Skinite što više slojeva boje sa zida - ovo će ubrzati isušivanje i olakšati popravke nakon isušivanja. Parni čistači su odlični za čišćenje i dezinfekciju nakon poplava. Profesionalni se teško nabavljaju pa će i manji kućni poslužiti uz više truda i vremena. Ako nemate parni čistač, možete zidove i podove čistiti četkom i rastvorom za dezinfekciju. Treba oprezno koristiti kućna sredstva na bazi hlora! Profesionalna sredstva za dezinfekciju potražite u apoteci.
12. Višak vode uklonite brisanjem. Zidovi i podovi se nakon čišćenja četkom i vodom mogu poprskati sredstvom za dezinfekciju (prskalicom za cvijeće, ručnom ili leđnom).
13. Nakon čišćenja i dezinfekcije možete započeti isušivanje prostorija opremom za isušivanje ili vjetrenjem. Postupak mašinskog isušivanja sa profesionalnom opremom traje tri do četiri nedelje. Vjetrenjem, uz dobre vremenske prilike treba pričekati od 3 do 8 mjeseci u zavisnosti od godišnjeg doba. Kućni odvlaživači vazduha manje snage kakve možemo kupiti u prodavnicama pomoći će, ali njihova snaga uglavnom nije dovoljna za adekvatno isušivanje zida nakon poplava.
14. Ako se voda nalazi u izolaciji ispod podne glazure – potrebna je specijalna oprema za vakumsko isušivanje izolacija i glazura. Potražite savjet servisa za isušivanje.
15. Ne gletujte i ne krečite zidove prije potpunog isušivanja. Razne glet mase i boje zatvaraju pore pa se zidovi sporije suše. Dobro rješenje je da se već za vrijeme čišćenja ostruže što više boje sa zida! Sve što bubri i odvaja se treba što prije ukloniti i time se ubrzava sušenje. Za vrijeme sušenja pojavljivat će se kristali minerala na površini. Ove kristale skidajte struganjem i odlažite što dalje od kuće. Na mjestima gde su oštećenja maltera dublja, najbolje je ukloniti sav malter do zida, pričekati isušivanje i sanirati posebnim materijalima za sanaciju vlažnih zidova. Krečite zidove kada ste potpuno sigurni da su zidovi suhi!
I za kraj, možda i najbitnije je obavezno koristiti rukavice, nositi zaštitne maske i u slučaju i najmanje povrede prekinuti sa radom i zatražiti ljekarsku pomoć!
Izvor fotografija: