Uskršnja jaja su posebno dekorisana jaja koja se dijele kako bi se slavio Uskrs ili dolazak proljeća.
Utjecaj tradicije i običaja je ono što je učinilo da jaja budu toliko važna za Uskrs. Mitovi koji dolaze do nas iz daleke prošlosti pokazuju da je čovjekov odnos prema jajetu duboko ukorijenjen. To je sadržano u staroj latinskoj poslovici: "Omne vivum ex ovo", što znači "sav život nastao je iz jajeta".
Simbol života u antičkim kulturama
Ne izliježu se jaja samo u latinskoj poslovici, nego i u svim krajevima svijeta - od antičke Indije, do Polinezije, od Irana, Grčke, do Latvije, Estonije, Finske, centralne Amerike,... Iz svih ovih zemalja doznajemo o mitovima kako je univerzum nastao iz jednog jajeta, stoga nije neobično da se u skoro svim antičkim kulturama jaje smatralo simbolom života.
Shvatanje da su sva živa bića rođena iz jajeta je i osnovni koncept moderne biologije.
Kako se jaje počelo povezivati s Uskrsom?
Uprkos tvrdnjama da su uskršnja jaja najprije bila paganski simboli, nema čvrstih dokaza za to. Tek u 18. stoljeću je Jakob Grimm dao teoriju o povezanosti pagana s uskršnjim jajima preko njegove božice koju je on nazvao Ostara, moguće njemačka verzija Eostre.
Tokom praznika Passover Seder, tvrdo kuhano jaje potopljeno u slanu vodu simbolizira i novi život, a i Passover žrtvu koja se prilaže Hramu u Jerusalemu. Stari Perzijci su bojili jaja za Nowrooz, njihovu proslavu Nove godine koja se slavi za vrijeme proljetne ravnodnevnice. Ova tradicija se nastavila svake godine na Nowrooz još od antičkih vremena.
U kršćansko vrijeme, jaje je bilo simbol novog života, jer se pile izliježe iz jajeta. Tradicijom kršćanskog jajeta možda se slavio završetak korizme. U srednjevjekovnoj Evropi, jaja su bila zabranjena tokom korizme, kao i ostalim danima kada se tradicionalno postilo. Tokom strogih 40 dana korizme, jaja se nisu jela. Tradicija je bila da se prije korizme iskoriste sva jaja u domaćinstvu, što je dovelo do nastanka tradicionalnog Dana palačinaka.
Jaje kao simbol plodnosti
Jaja su smatrana simbolima novog života i plodnosti. Vjeruje se da su zbog toga mnoge kulture, uključujući staroegipatsku, perzijsku, rimljansku, koristile jaja tokom svojih proljetnih festivala.
U pravoslavnom kršćanstvu, meso i mliječni proizvodi su i dalje zabranjeni tokom posta, a jaja se smatraju "mliječnim proizvodima" (hranom koja se može uzeti od životinje bez proljevanja njene krvi). To je razlog zbog kojeg su jaja koja se snesu tokom tog perioda često kuhana ili na drugi način čuvana.
Upravo tokom Uskrsa bi konzumiranje jaja ponovo počinjalo nakon strogog posta tokom korizme. Zbog toga su jaja osnova uskršnjih obroka i uskršnji poklon za djecu i poslugu. I ovo je vjerovatno razlog zbog čega su se jaja počela povezivati s Uskrsom.
Mnoge tradicije i prakse su se razvile oko jaja. U Evropi se jaje vješalo na novogodišnja drvca, a tokom ljeta na drvca povodom Ivandana. Razlog za to je uvijek bio isti - jaje kao simbol regenerativnih sila prirode.
Kasnije, tokom kršćanskog perioda, vjerovalo se da će se žumanca jaja koja su se izlegla na Veliki petak, ukoliko se čuvaju 100 godina, pretvoriti u dijamante. Ukoliko se jaja koja se izlegu na Veliki petak skuhaju za Uskrs, omogućit će plodnost drveću i usjevima i štititi od iznenadne smrti. A ako nađete dva žumanca u uskršnjem jajetu, sigurno ćete se uskoro obogatiti. Tako se vjerovalo!
Bojenje jaja je prava umjetnost. Jaja se često kuhaju u boji, farbaju ili na drugi način ukrašavaju. Jaja se također koriste za razne praznične igre: roditelji sakrivaju jaja koja djeca onda traže, dok djeca kotrljaju jaja niz brdo. Najpoznatije kotrljanje jaja dešava se svake godine na travnjaku ispred Bijele kuće.
Uskršnja jaja za slijepe i slabovidne
Stara tradicija je koristiti obojena kokošja jaja, a moderni običaj je zamijeniti ih čokoladnim, ili plastičnim jajima ispunjenih bombonicama. Slatko uskršnje jaje može biti od bilo kakve vrste slatkiša, kao što je šuplje čokoladno jaje zamotano u šarenu foliju. Neka su ukusno izrađena od šećera i raznih dekoracija. Ova jaja se obično sakrivaju, a navodno to radi uskršnji zeko, kako bi ih djeca tražila na uskršnje jutro.
Kada se za Uskrs prave tvrdo kuhana jaja, popularna "preplanula" boja može se postići tako da jaja kuhate sa korom od luka. Ta jaja se obično pojedu nakon takmičenja u "tucanju" jaja.
Nedavno su se uskršnja jaja počela praviti i za slijepa i slabovidna lica. Ona se zovu "zvučna uskršnja jaja" - uskršnja jaja koja prozvode zvukove i buku kako bi ih i slijepa djeca mogla tražiti. Neka prave po jedan visoki zvuk, dok druga sviraju neku melodiju. Ideja je da svi budu uključeni u veselu proslavu Uskrsa i šire sreću i dobro raspoloženje. Na poslijetku to i jeste ideja i cilj Uskrsa.
Izvor fotografija