Brojna istraživanja pokazala su da biljke smanjuju stres, iscrpljenost i pojavu bolesti.
Školarci se lakše skoncentrišu u učionicama ukrašenim biljem, a cvijeće u vazama može podstaknuti kreativnost kod odraslih. U dnevnoj sobi sadite biljke cvjetnice, a kada zovete društvo, na sto postavite cvijetni aranžman - studija sprovedena na Univerzitetu Rutgers pokazala je da cvijeće podstiče druželjubivost.
Za spavaću sobu idealna je lavanda koja liječi blagu nesanicu, posebno kod žena. Ako u sobi nemate dovoljno sunca, lavandu sadite na nekom drugom mjestu, pa nekoliko stabljika stavite pod jastuk.
Ruzmarin umanjuje potrebu za kafom
U kuhinju stavite ruzmarin koji će umanjiti vašu potrebu za kafom - britansko istraživanje pokazalo je da miris te biljke jača mentalnu budnost. U kupatilu možete posaditi aloju koja je otporna na promjene temperatura, a sok njenog lišća ublažava opekotine.
Imate li malu djecu ili kućne ljubimce, izbjegavajte otrovne ljiljane, božikovinu i filadendron. Biljke se isplati držati i na poslu jer smanjuju stres. Za radni sto birajte varijetete azaleja i ciklama koje cvjetaju u malim posudama, a u uglove postavite nezahtjevne dracene.
Mnogi svoje biljke "dotuku" pretjeranom brigom. Većinu biljaka dovoljno je zaliti jednom nedjeljno. Gurnite prst (do drugog članka) u tlo kraj ruba - ako je suho, ponovo zalijte. Pretjerano zalijevanje stvara i plijesan opasnu za astmatičare.
Suh vazduh u stanu (zbog centralnog grijanja ili termoelektrične peći, na primjer), kao i smanjeno zalijevanje u toku zime sasvim će fino podnijeti fikus elastika, fikus dekora, eševerija, kaktusi (sjetite se odakle potiču; važno je da im obezbijedite što više svjetlosti), lozica tradeskancija, kalanhoja, voštani cvijet (biljka pod tim nazivom), gloksinija, klivija, aloja i peperomija.
Umjereno vlažan vazduh dopašće se sobnoj juki, filodendronu, raznim papratima, ciklami, citrusima, azaleji, difenbahiji, monsteri, sobnom hmelju, božićnoj zvijezdi i kameliji.
Biljke zalijevajte ustajalom vodom
Prilično vlažan vazduh prijaće bršljanu, vodenoj palmi, asparagusu, anturijumu, krotonu, jelenjim rogovima, ciklami, jakobiniji, spatifilumu i orhidejama. U vrijeme cvjetanja, ove biljke traže malo nižu temperaturu, pa je poželjno smjestiti ih u prohladne prostorije i skoro svakodnevno prskati ih raspršivačem napunjenim odstajalom vodom sobne temperature - samo pazite da ne poprskate i cvjetove zajedno sa lišćem, jer mogu ostati ružne mrlje.
Biljke u stanu zimi treba zaštititi od hladnog strujanja vazduha koji ulazi u prostoriju pri prozračivanju, od promahe i jačeg rashlađivanja prostorija noću.
Previše suh vazduh škodi i ljudima, a ne samo nekim biljkama. Dodatna vlaga u vazduhu najlakše se obezbjeđuje specijalnim električnim ovlaživačem - može se naći i na našem tržištu, ali je prilično skup. Ako to ne možete sebi da priuštite, a baš želite da gajite bršljan ili orhideje, redovno prskajte svoje drage biljčice finim raspršivačem.
Možete staviti i saksije u plitku posudu napunjenu opranim šljunkom i nalivenom vodom dopola - voda koja bude isparavala vlažit će biljku. Ako je biljka velika i nalazi se blizu grijnog tijela, potrebno je da je prskate dva-tri puta dnevno. Podrazumijeva se da i zemlja mora biti vlažna, ali ne pretjerujte s tim: pretjerana vlažnost zemlje izazvat će truljenje korijena.
Biljke gajene u stanu obično se zalijevaju vodom iz vodovoda. Međutim ta voda je mahom tvrda, jer u njoj ima dosta kreča, koji ne prija mnogim biljkama, kao naprimjer azalejama, hortenzijama, primulama i mnogim drugim. Zato ove biljke treba zalijevati mekom vodom, najbolje kišnicom, a ako ovakve vode nemamo, treba uzeti ustajalu vodu u kojoj se kreč već slegao.