Ukoliko ste oduvijek maštali o sopstvenom vrtu na balkonu, a mislili ste da je to prekomplikovano ili jednostavno niste imali dovoljno vremena, sada je pravo vrijeme za početak uzgoja vlastite hrane. U toku je i sezona sadnje, a kako stvari stoje, mjesec april ćemo provesti u izolaciji i ograničenom kretanju zbog pandemije virusa korona.

O tome šta možemo uzgajati na balkonu, na koji način, na šta trebamo obratiti pažnju, te koje su prednosti vrta na balkonu više nam je rekao agronom, Aleksandar Bulović, autor knjige "Poljoprivreda bez pesticida – da moguće je!". Bulović inače na vlastitoj parceli nadomak Gradiške konstantno istražuje i eksperimentiše sa preparatima koje je opisao u knjizi i provjerava njihovu efikasnost.

Prema njegovim riječima, uzgajanje povrće na balkonu kod nas još uvijek nije popularano, iako se u svijetu već godinama praktikuje, jer se pokazalo da za vlastiti vrt nije presudana velika površina, niti su potrebne  specijalne alatke. Mini bašta se, ističe, može organizovati, kako na balkonu, tako i na ravnim krovovima određenih objekata.

Zašto bi bilo dobro krenuti sa sopstvenim balkonskim vrtom kaže: „Prednosti vrtnog baštovanstva su brojne, a svakako je prva da su vam povrće i začini doslovno na dohvat ruke. Ako sjedite na balkonu ili kuvate ručak, ne treba ići u baštu, već samo pružite ruku. Nadalje, sami tretirate biljke, tako da ste potpuno sigurni šta se nalazi na vašoj trpezi. Takođe, ove bašte mogu biti zanimljiv hobi za ljude koji žive u gradovima, jer od uzgoja cvijeća na balkonima imate lijep vizuelni efekat, a od bašte na balkonu možete imati i vizuelni i gastronomski efekat. Naravno, zbog situacije sa korona virusom već duže vrijeme ljudi su prinuđeni da se minimalno kreću, pa bi tako baštovanstvo na balkonima bila idealna zanimacija, naročito starijoj populaciji i djeci.“

Šta u ovo vrijeme možemo sijati/saditi na balkonu od povrća i začinskog bilja?

Povrće koje se najčešće gaji, kako u baštama, tako i na balkonima i krovovima zgrada, jesu: paradajz, paprika, krastavac. Naravno riječ je o povrću koje se najviše upotrebljava u salatama tokom ljeta. Treba napomenuti i da je u svijetu čest uzgoj tikvica na balkonima. Od začinskog bilja najčešći su ruzmarin i bosiljak, tamjan i žalfija. Od sorti koje se gaje na balkonima uglavnom se koriste namjenske sorte patuljastog rasta. Tako npr. najpoznatiji paradajz je šeri i minibel, krastavac salatar i sorte paprika slabo bujnog rasta. Inače paprika je biljka koja ne zauzima mnogo prostora. Što se tiče tikvica to su biljke koje imaju skromne zahtjeve u prostoru i održavanju, jedino vole puno vode.  Začinsko bilje ima repelentsku ulogu u ovim baštama, jer odbijaju insekte koji napadaju biljke, ali i čovjeka - komarci i muve. Hoću da napomenen i korijander kao začinsku biljku. Iako se ne korisiti puno u našoj kuhinji spreovedena su istraživanja da list korijandera jako efikasno izbacuje teške metale iz organizma, što može biti zanimljivo u eri u kojoj živimo. 

O čemu moramo voditi računa, odnosno koji su osnovni uslovi kada je riječ o površini balkona, izvoru svjetlosti i posudama za biljke tj. povrće?

Površna balkona je nešto što nas ne može spriječiti da se bavimo ovim načinom uzgoja biljaka jer po mome mišljenju ovo je nešto što se može slobodno nazvati „ekstremno baštovanstvo“. Dakle od samog početka bitna je velika volja da se započne sa ovim, a mali prostor se može nadomjestiti povrćem na improvizovanim etažama. Naime ja sam u prilici da rasadu proizvodim tako što koristm konstrukcije starih vojnih krevete na sprat, pa rasadu redam u dvije etaže. Rasada se uglavnom kupuje, ali baštovan može sam proizvesti proizvodi tako što sjeme sijemo u čaše od jogurta, male saksije ili u stiroporske kontejnere od 12,24 ili 104 otvora u koje se ubacuje humus u sjeme. Tako pripremljen materijal postavljamo na etaže i redovno zalijevamo. U ovom periodu bitna je toplota da bi sjeme niklo. Naravno kad sjeme nikne bitna je svijetlost. Zato je presudno da balkom bude na sunčanoj strani makar 6 sati dnevno. Bitno je da mlade biljke ne budu u sjeni jer dolazi do njihovog izduživanja pošto traže svjetlost. Idealno je ako je balkon zatvoren u staklo što je danas čest slučaj, pa se povrće može ranije proizvoditi nego na otvorenim balkonima.  Kada biljke dostignu veličinu za presađivanje potrebno je biljke presaditi u veće saksije u zavisnoti od potreba korjenovog sistema.  Ako je balkon veći mogu se koristiti i vreće napunjene humusom. Za krastavac je neophodno da se napravi oslonac tj. krastavac se „hvata“ sa svojim organima- viticama za oslovac i raste u visinu. Tako  možemo da „usmjeravamo“ krastavac da raste  uz pomoć mreža  ili špagi koje postavljamo na konstrukciju uza zid. Ako je posuda u kojoj raste biljka premalena biljka će početi da vene, a korijen će početi da se penje u vis. Zato je bitno redovno presađivati biljke u veće posude.  

Kakvu prihranu treba da preferiramo kako bi dobili što zdravije i kvalitetnije povrće? Možemo li koristiti i otpad iz domaćinstva?

Kada se biljka posadi ili presadi u humus ova već ima hranu jer je humus izuzetno hranjiv. U narednom periodu kako se biljka razvija i raste potrebno joj je više hrane. Od otpada iz domaćinstva možemo napraviti prirodna đubriva. To su ljuske od jaja kao izvor kalcijuma, kora banane azot fosfor i kalijum magnezijum. Toz od kafe je takođe prirodno đubrivo, vrećice od čaja kao što je kamilica i nana su  takođe odlične za biljke. Ipak praktična đubriva kao što su tečna organska  djubriva su više u upotrebi. To su npr. đubriva na bazi morskih algi koja su izvor minerala, aminokiselina i prirodnoih hormona rasta. Prirodno đubrivo koje sami možemo napraviti, a puno je hormona rasta je đubrivo od grančica vrbe. Grančice se potope u vodi i kad dobiju smeđu boju ta voda je đubrivo puno hormona rasta koje će pomoći biljkama da rastu.