Bonsai je neobična biljka minijaturnog rasta. Za njeno oblikovanje i uzgoj nisu dovoljne samo hortikulturne vještine, već se naglašavaju i umjetničke sklonosti samog uzgajivača.

Bonsai je složenica dvije riječi bon – posuda i sai – stablo. Karakteriše ga činjenica da lako odolijeva vremenskim promjenama i posjeduje sve osobine biljke iste vrste. Od ostalog bilja razlikuje se jedino po svojoj visini koja doseže maksimalno 30 cm.

Tri koraka do uzgoja

Uzgoj bonsai drveća se sastoji od tri koraka koje svako drvo treba proći. Prvi korak je kupovina ili sakupljanje bonsai materijala. Do bonsaija se može doći na četiri načina:

• bonsai iz sjemena,
• bonsai iz Yamadori-a (drvo iz prirode),
• bonsai iz sadnica,
• kupovina već gotovog bonsai drveta.

Drugi korak se sastoji od oblikovanja stabla i grana, pri čemu se koristi aluminijska ili bakarna žica. Njenim omotavanjem oko debla ili grana stvaramo željeni oblik koji možemo dobiti u okvirima razvoja drveta.

Posljednji korak je izbor posude i smještaj u prostoru. Po tradiciji, drvo sa uspravnim stablom sadi se malo izvan središta četvorougaone ili ovalne posude, dok se drvo koje je uzgajano da raste pod uglom sadi u sredinu okrugle ili kvadratne posude. Stabalce u posudi ima idealne uslove za razvoj: odgovarajuću mješavinu zemlje, dovoljnu količinu vode, orezivanje, presađivanje i dodatno prihranjivanje mineralnim gnojivima. Želite li da se vaš bonsai razvije u prekrasnu biljku identičnu njegovim rođacima u prirodi, pružite mu slične uvjete kakve bi imalo u prirodi.

Supstrat

Supstrat mora imati granule otprilike iste veličine, mora dobro primati i otpuštati vodu, ne smije sadržavati zemlju, ne smije se lagano drobiti, mora biti jeftin, mora biti lagan u suhom stanju zbog lakšeg prenošenja većih drveća. Dakle, u obzir dolaze vulkanski šljunak, drobljena ekspandirana glina, zeolit, tvrda akadama, stiroporne kuglice ili neki drugi supstrati koji se mogu naći na tržištu pod uslovom da zadovoljavaju gore navedene uslove.

Ne treba koristiti bilo koju vrstu zemlje za cvijeće, kompost, kamenje, sitne kamenčiće, pijesak i slično. Naravno da neko drvo može živjeti i u pijesku, ali to uopće nije optimalno. Sve navedene supstrate možete sami po potrebi miješati. Svi se nakon presađivanja mogu, bez razmišljanja, ponovno upotrijebiti.

Dodatak supstratu

U modernim supstratima nema tragova zemlje, dakle oni su 'mrtvi'. Osim toga isušuju se vrlo brzo i zbog toga je potrebno i po nekoliko zalijevanja tokom vrućih dana. Najbolje je uzeti 80% bilo kojeg modernog supstrata i 20% bijelog treseta. Za borove, masline i slično drveće potrebno je manje treseta. Ti organski sastojci supstrata služe za bolje spremanje vode i poboljšavaju životne uslove u supstratu.

Treset navodno sadrži i neke hormone koji koriste i supstratu i biljci. Ti organski sastojci se raspadaju za 2 do 5 godina. Zato ih treba pažljivo primjenjivati. Upitna je i ponovna upotreba supstrata koji sadrže treset nakon presađivanja.

Zalijevanje

Od kraja marta potrebno je zalijevati svaki dan, svejedno da li je supstrat u posudi suh ili nije. Ako je vruće ili jak vjetar, odnosno kombinacija navedenog, mora se zalijevati dva do čak tri puta na dan. Vrlo mala drvca treba ionako zalijevati najmanje dva puta dnevno. Svaki početnik može zalijevati, treba samo sve dobro namočiti. Potpuno je svejedno koju vodu koristite. Vodovodna voda je jako dobra za sve biljke. Kada zalijevate, onda to činite agresivno. To znači da treba sve dobro namočiti, cijelo drvo od gore pa do dolje. Voda mora istjecati iz svih rupa na posudi.

Sa modernim supstratima je gotovo nemoguće previše zalijevati drvo. Premalo zalijevanja je daleko opasnije. Mnogi bonsai uvenu u modernim supstratima jer se zalijevaju prema klasičnim metodama – znači malo.

Gnojenje

Sa modernim supstratima gnojenje više uopće nije neka tajna. Svako gnojivo koje se koristi za biljke je dobro, kemijsko ili organsko. Svako gnojivo treba imati relativno veliki postotak dušika. Samo sa dušikom biljke mogu rasti.

Ako planirate presađivati svoj bonsai, uradite to u fazi mirovanja, tj. u razdoblju od kasne jeseni do ranog proljeća. Nemojte ga često presađivati. Mlađe biljke je dovoljno presađivati svake dvije godine, a starije jednom u četiri godine.

Životni vijek bonsaija može varirati od nekoliko decenija do nekoliko vijekova, zavisno od vrste, ali kada se uzgaja u stanu, mnogo je kraći. Na Zapadu je umjetnost uzgajanja bonsaija proširena i na tropske biljke, koje bolje podnose uslove u stanu ili kući.

U vrijeme uzgoja i promatranja ovog patuljastog stabla, ono će vam zauzvrat pokloniti pročišćeni duh i osvježeni um. Poznato je kako je glavni zadatak bonsaija u svakom domu pomirenje čovjeka i prirode.