Porodica Bota prije nekoliko se godina odlučila za novi stil života koji je u potpunosti usmjeren prema održivosti i permakulturi.

Taj je zaokret utjecao i na sam projekt porodične kuće i samoodržive regenerativne farme.

Kompletna promjena životnog stila

Jedna jako zanimljiva i poprilično netipična priča za region stiže nam iz Dicma pokraj Splita. Hrvoje Bota, arhitekt u studiju Održivo za permakulturni dizajn, arhitektonsko projektovanje i urbanističko planiranje i njegova supruga odlučili su prije desetak godina u potpunosti promijeniti svoj život i okrenuti se prirodi. Nije to bi nikakav trendovski zaokret, nego kompletna promjena životnog stila, gdje su se usmjerili prema održivom načinu života, sadnji vlastitog vrta, uzgoju voća i povrća i permakulturi te su, potaknuti tim navikama, prije dvije godine kupili i zemljište od 2200 kvadrata malo izvan Splita. Željeli su kupiti i puno više kvadrata da se mogu usredotočiti na veću proizvodnju i općenito imati više prostora za sebe i svoju porodicu, ali kako to nisu uspjeli pronaći, zasad su se zadovoljili postojećim, ali svakako planiraju proširiti započeto.

Nakon kupovine zemljišta zajedno s majstorima, Hrvoje i supruga Ivana krenuli su u realizaciju regenerativne farme za bio intenzivnu proizvodnju povrća koja je samoodrživa, proizvodi svoju energiju, građena je od prirodnih materijala te ima poslovni i proizvodni dio i prostor u kojem će se održavati radionice i edukacije.

Useljenje predviđeno za iduću godinu

Na istom tom zemljištu gradi se i novi dom porodice Bota, gdje se Hrvoje planira preseliti sa svojom peteročlanom porodicom. Trenutno su završeni svi zidovi i krov odnosno grubi radovi, a kompletna realizacija i useljenje su predviđeni za sljedeću godinu. Novi stil života porodice Bota utjecao je i na sam projekt porodične kuće.

- Volim isprobati sve novo što vidim i naučim. Prije nego smo započeli s gradnjom kuće istraživali smo koji bi to materijali bili u potpunosti s gradnjom koja je održiva. U tom procesu smo naišli na Hempcrete odnosno beton od konoplje koji ima najmanju emisiju CO2 i pruža odličnu toplinsku izolaciju te je dosta čvršći od slame, naprimjer, što je za naše uslove gdje često puše bura bilo jako bitno. Krenuli smo na edukacije o gradnji s industrijskom konopljom, temeljito sve ispitali i potom se samostalno upustili u gradnju. Sve zapravo radimo sami jer nam je to zanimljivo - objašnjava arhitekt.

Postoji nekoliko različitih načina gradnje s betonom od industrijske konoplje, mogu se kupiti gotovi blokovi, što je znatno skuplje, a može se nabaviti sječka konoplje i samostalno raditi smjesa. Hrvoje se odlučio za ovo drugo i iz Mađarske nabavio sječku, te uz pomoć još nekoliko ruku, u posebnoj miješalici napravio smjesu koju sačinjava voda, vapno i sječka konoplje. Konačni proizvod je nešto gušći od betona i gotovo jednako čvrst kao sam beton. Smjesa se ulijeva u blokove jednako kao beton i suši se mjesecima.

- Cijeli proces jest malo zahtjevniji, ali je jako zanimljiv. Također, trošak na samom kraju je gotovo isti kao i kod uobičajene gradnje, no dugoročno Hempcrete uveliko pomaže u uštedi energije i očuvanju prirode - kaže Hrvoje.

Održiva arhitektura

Osim industrijske konoplje, imanje i sama kuća sadržavat će i niz drugih elemenata održive arhitekture. Prvenstveno, okviri kuće su od drva, kao i svi otvori, na krovu kuće bit će postavljena fotonaponska solarna elektrana od pet kilovata koja je vezana na mrežu, što bi trebalo biti sasvim dovoljno za napajanje cijele kuće, moguće i proizvodnog pogona, a svi eventualni viškovi razmjenjivat će se s Elektrom. Hrvoje nam otkriva kako planira uložiti 20.000 eura u solarne kolektore, dizalicu topline kao i kolektor kišnice, a okvirna predviđanja su da bi se to ulaganje trebalo isplatiti kroz desetak godina. Osim ovakvog iskorištavanja obnovljivih izvora energije, vlasnici su na zemljištu posadili čak 50 stabala koje zapravo stvaraju svoju malu mikroklimu.

- Iako ljudi to žele vjerovati, mi nismo gospodari prirode. Mi moramo naći načina da živimo u skladu s prirodom, da uzimamo što nam ona poklanja i da se odnosimo prema njoj s poštovanjem. Potrebno je ostvariti saradnju s prirodom jer ona nudi sve odgovore i doista takav način života može biti puno kvalitetniji od ovoga na koji smo navikli - govori Hrvoje i nastavlja:

- Ima jedna izjava koja kaže otprilike ovako: Bog je svijet zamislio kao vrt, stoga bismo možda trebali malo više razmisliti što bi to značilo i više to istražiti. Sjetite se samo prije nekoliko mjeseci kada ste morali biti zatvoreni u zidove usred grada, zar nije bolje biti u svome vrtu?

Malo je toga što možemo dodati ovim Hrvojevim riječima i onome što čini, ovo je doista jedan izrazito vrijedan i pohvalan primjer života u skladu s prirodom, a slobodno možemo reći i života kojemu bismo se možda svi trebali malo više okrenuti.