window.dataLayer = window.dataLayer || []; function gtag(){dataLayer.push(arguments);} gtag('js', new Date()); gtag('config', 'UA-128943623-1');

Pretpostavlja se da je lopatica za rezanje sira, slična današnjoj, već vijekovima u upotrebi u Evropi. Ipak, zasluga za patentiranu verziju ovog rezača ide Norvežaninu Thor Bjorklundu.

.................................................................................








Godine 1925. u gradu Lillehammeru u Norveškoj, stolar po imenu Thor Bjorklund sasvim slučajno dolazi do ovog izuma.


Na pauzi za ručak otvara svoju kutiju sa užinom i unutra pronalazi četiri šnite hljeba i četiri šnite sira. Obzirom da je bilo ljeto kriške sira su se, usljed visoke temperature, slijepile jedna za drugu. Pokušavajući bezuspješno da ih rastavi na kraju dolazi na ideju da se posluži stolarskim alatom zvanim blanja ili hoblarica kojim je pravio listiće od drveta. Pokušao je isto sa sirom i uspio!







 

Trudom do patenta

Razumljivo, bio je oduševljen rezultatom i u narednom periodu čini sve da proizvede lopaticu za rezanje koja neće biti teška i nepraktična u kuhinji kao blanja.

Nakon nekoliko testova dolazi do rješenja – pronašao je tanak i čvrst komad čelika koji je izrezao na odgovarajuću veličnu. Zatim ga je zarezao na sredini, presavivši jedan kraj prema gore, a drugi prema dolje i ušao u historiju.




Uvidjevši koliko su njegovi prijatelji oduševljeni ovim izumom, pri čemu su svi poručili po primjerak za sebe, Thor shvata da je taj izum vrijedan patentiranja te poduzima potrebne korake i patentira ovaj rezač u norveškom Patentnom zavodu pod brojem 43377.



Popularnost rezača

Masovna proizvodnja ovih lopatica za rezanje sira, dizajniranih u potpunosti prema planu stolara Thora, počela je 1927. godine. Vrlo brzo ovaj rezač postaje jako popularan u nordijskim zemljama, te u Holandiji, Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj, gdje se sirevi uglavnom jedu tanko narezani i položeni na hljeb, a pri tome su dovoljno tvrdi za takav način rezanja.