Prvi pokušaji da se dizajnira sprava koja će proizvoditi zvuk ili svirati muziku, počeli su 1877. godine kada je Thomas Edison izumio fonograf od aluminijske folije, koji je proizvodio snimljene zvuke od kružnih cilindara. Kvalitet zvuka na fonografu bio je loš i svaki snimljeni materijal mogao se pustiti samo jednom.

..................................................................................

 

 

Bellov gramofon

Nakon Edisonovog fonografa uslijedio je gramofon Alexandera Grahama Bella. Grafofon je radio uz pomoć voštanih cilindara koji su mogli svirati više puta, ali se na svakom cilindru moralo snimati posebno, što je činilo masovnu produkciju iste muzike ili zvukova nemogućim.

 

Sistem snimanja zvuka na ploče

Emile Berliner, njemački imigrant koji je radio u Washingtonu, 8. novembra 1887. godine patentirao je uspješan sistem snimanja zvuka. Berliner je bio prvi izumitelj koji je prestao snimati na cilindre i počeo snimati na ravne diskove ili ploče.

Prve ploče pravljene su od stakla, kasnije od cinka i na kraju od plastike. Spiralni šabloni sa zvučnim informacijama bili su ugravirani na ravnu ploču. Ploča se okretala na bazi gramofona. «Ruka» gramofona držala je iglicu koja je čitala šablone sa ploče vibracijom te odašiljala informacije na zvučnik gramofona.


Berlinerovi diskovi (ploče) bili su prvi snimci zvuka koji su se mogli masovno proizvoditi pravljenjem master ploča od kojih su pravljeni kalupi. Iz svakog kalupa moglo se napraviti na stotine diskova.


His master’s voice

Emile Berliner osnovao je «Gramophone Company» za masovnu proizvodnju ploča i gramofona na kojima su ploče svirane. Ubijedio je popularne umjetnike da snimaju muziku korištenjem njegovog sistema. Dva poznata umjetnika koja su na samom početku potpisali ugovor s Berlinerovom kompanijom bili su Enrico Caruso i Dame Nellie Melba.





Drugi pametan marketinški potez koji je Berliner napravio desio se 1908. godine kada je iskoristio sliku Francisa Barrauda «Glas njegovog gospodara» kao zvanični zaštitni žig svoje kompanije.

Emile Berliner prenio je «Glas njegovog gospodara» na Eldridga Johnsona koji je patentirao motor za Berlinerov gramofon. Johnson je počeo štampati taj žig na svoje kataloge za ploče Victor, a onda na papirne oznake na diskovima. Uskoro je «Glas njegovog gospodara» postao jedan od najpoznatijih zaštitnih žigova na svijetu koji se i danas koristi.

 

Uz čitanje ovog članka Enterijer.ba preporučuje sljedeći audio/video


Izvor fotografija

www.sxc.hu
www.obandeirinhazarolho.blogspot.com